FOTO, VIDEO / Rijeke ljudi u Vukovaru odale počast žrtavama Domovinskog rata, položeni vijenci: "Grad heroja!"

Mimohodom "Korak po korak" i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke, u Škabrnji je u utorak završeno središnje obilježavanje 34. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta.

Hodnja u kojoj su, uz brojne građane, bila izaslanstva Vlade i Hrvatskog sabora, zadarske i susjednih dalmatinskih županija, predstavnici braniteljskih i civilnih udruga te saborski zastupnici, krenula je s Trga dr. Franje Tuđmana, a predvodili su je pripadnici Hrvatske vojske sa zastavama svih ratnih postrojba, kadeti Policijske akademije, članovi povijesnih postrojba, obitelji stradalih i nestalih hrvatskih branitelja i civila te hrvatski branitelji.

Pokraj Središnjeg križa i Spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke pročitana su imena svih stradalih i položeni vijenci.

Prije mimohoda, predvodeći misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić rekao je kako je Škabrnja postala jedan od simbola stradanja hrvatskoga naroda u Domovinskom ratu, simbol boli, ali i vjere koja nije posustala ni pred zločinom i pred smrću.

"Škabrnja je postala mjesto sjećanja, domoljublja, ali i čišćenje duše i savjesti. U Škabrnju se ne dolazi samo tugovati i prisjećati strašnih događaja nego i moliti i učiti. Jer upravo ovdje, na ovoj zemlji natopljenoj suzama i krvlju nedužnih, uči se istinsko značenje vjere koja ne bježi od boli i smrti, nego je pretvara u molitvu, vjere koja ne prestaje ni onda kad sve ljudske riječi umuknu pred počinjenim zločinom".

Čelnik Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović izjavio je u utorak kako su se Hrvati u BiH organizirali kroz Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu istoga dana kada je pao Vukovar, prepoznajući opasnost od predstojeće srpske agresije te su time osigurali opstanak u toj zemlji.

"Danas najveći broj nas, na desetak tisuća, hodočasti u Vukovar. U našim Grudama smo mi u to vrijeme prepoznali da se treba organizirati. Osnovali smo Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, instituciju koja je sačuvala živote Hrvatima i Bosni i Hercegovini“, rekao je Čović u izjavi za medije.

Čović je istaknuo važnost osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, navodeći kako bi bez nje danas hrvatski narod u Bosni i Hercegovini bio u potpuno drugačijem položaju.

"Da nije bilo Hrvatske zajednice, sigurno danas hrvatski narod ne bi bio opstao u središnjoj Bosni, niti bi danas maštali o izgradnji europske Bosne i Hercegovine“, rekao je Čović.

Istaknuo je ulogu hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška i predsjednika HercegBosne Mate Bobana koji su u presudnim trenutcima bili odlučni donositi teške odluke.

Posebnu zahvalu uputio je hrvatskim braniteljima bez kojih, dodao je, ne bi bilo ni Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini.

"Ne bi bilo Daytonskog sporazuma niti bi se zaustavio onaj užasan rat“, zaključio je Čović.

Više izaslanstava položilo je u utorak cvijeće i zapalilo svijeće u Grudama gdje je 18. studenog 1991. godine donesena odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

U Županiji zapadnohercegovačkoj dan osnivanja Hrvatske zajednice HercegBosne je neradni dan.

U Vukovaru je počela sveta misa za sve žrtve Domovinskog rata.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika na Memerijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru u utorak su počast žrtvama velikosrpske agresije na taj grad 1991. odala državna i druga izaslanstva.

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 34. obljetnice stradanja tog grada u Domovinskom ratu vijenac su položili hrvatski branitelji Vukovara predvođeni posljednjim zapovjednikom obeane grada Brankom Brkovićem.

Počast polaganjem vijenca odalo je i izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Gordanom Jandrokovićem i Vlade koje je predvodio predsjednik Andrej Plenković, koji su do Memorijalnog groblja došli u Koloni sjećanja od vukovarske bolnice zajedno s desecima tisuća domoljuba pristiglih u Vukovar.

Počast stradalima u obrani Vukovara 1991. odalo je polaganjem vijenca izaslanstvo predsjednika Republike u kojem su se nalazili Orsat Miljenić i Mrijan Mareković.

Vijenac je položilo i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije predvođeno županom Ivanom Bosančićem i Grada Vukoavar na čelu s gradonačelnikom Marijanom Pavličekom..

Molitvu za ubijene i nestale u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar, u kojoj je poginulo i ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila, molio je nadbiskup đakovački i osječki i metropolit Đuro Hranić, dok će svetu misu na groblju predvoditi biskup šibenski Tomislav Rogić.

Nakon mise državna izaslanstva položit će vijenca i zapaliti vijeće i podno spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari.

Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa i tada savjetnica predsjednika Franje Tuđmana, bila je gošća N1 Studija uživo kod naše Nine Kljenak s kojom je razgovarala o padu Vukovara.

"Svega se sjećam, to su bili toliko intenzivni dani da to ne izlazi i mislim da nikada neće izaći iz sjećanja", rekla je.

"To je bilo vrijeme najveće agresije, najvećeg stradanja i bilo su izuzetno teški. Dogodila se Škabrnja, sve loše vijesti dolazile su iz Vukovara, vojska se povukla dan prije, ali je otpor i dalje bio u gradu, borilo se za svaku kuću, a preko tisuću tenkova je išlo na Vukovar."

Naš Borna Šmer razgovarao je s Vukovarkom Renatom i njenom obitelji o životu danas u Vukovaru.

"Lijepo je, u ovim mjesecima je teško, ali je život kao i svugdje. Teže je nego drugdje. Problem je zaposlenja, manjak ljudi, situacija zbog nacionalnosti", navodi.

Postoji li suživot u Vukovaru? "Postoji, to je bolje nego što se čini u studenom. Teško je ljudima poput moga oca koji su to prošli i ratnoj djeci, ali saživiš se s time."

Navodi da nema puno sjećanja na rat: "Blokada mi je u glavi, ali kroz priče se tu i tamo nečega sjetim. Sjećam se da nisam imala tatu, teško je."

Njen otac je devet mjeseci bio u logoru i nije u Koloni sjećanja: "To bi mu bilo jako teško".

Bivša premijerka Jadranka Kosor u Novom danu s Ninom Kljenak komentirala je 34. obljetnicu pada Vukovara i obilježavanje Dana sjećanja.

Ponosna sam što sam počasna građanka Vukovara. Nisam u Koloni sjećanja zbog operacije oba koljena. Ali, nastojat ću, i dogovorila sam se nekim ljudima, primjerice, s gospodinom Grujićem koji je puno napravio na ekshumaciji žrtava u Vukovaru i diljem Hrvatske, da ću doći s prijateljima i u tišini obilježiti to. Želja mi je biti ponovno na Ovčari i Memorijalnom groblju", kazala je Kosor i nastavila:

"Činjenica da toliko ljudi dolazi u Vukovar iz cijele Hrvatske, potvrđuje da građanima, građankama i mladima treba taj dan, sjećanje na slobodu. Vukovar nam je pomogao s ta tri mjeseca otpora da se konsolidiramo, što nam je neizmjerno trebalo tijekom krvave agresije."

Više čitajte OVDJE.

Liliane Fournier, majka ubijenog francuskog dragovoljca i hrvatskog branitelja Jean Michel Nicoilera, izjavila je u utorak u vukovarskoj Koloni sjećanja da je pronalaskom tijela svoga sina doživjela olakšanje pa želi osjetiti mir u duši i ostati živjeti u Hrvatskoj.

Upitana kako bi željela da Hrvatska pamti njezina sina, Fournier je rekla da je Jean Michel ostao u Vukovaru do kraja zbog svog uvjerenja pa želi da hrvatski narod zapamti da je dao sve za Hrvatsku i hrvatski narod.

U vezi postizanja pravde za njezina sina poručila je kako očekuje dobru suradnju hrvatskog i francuskog pravosuđa i da ima povjerenje u istražitelje.

Kaže kako nema informacija o pomaku u istrazi o navodnom ubojici Spasoju Petkoviću Štuki, ali je čula da je zaštićeni svjedok u Srbiji i da je promijenio identitet.

Na neki način, Srbija još nije priznala pokolj na Ovčari, rekla je Lilliane Fournier.